Kako sprečiti probleme u govorno-jezičkom razvoju?

Često deca koja su izložena bilingvalnoj sredini imaju neki govorno-jezički problem zbog čega je potrebno da dete stvori bazu jednog (maternjeg) jezika. Kada je dete stvorilo bazu maternjeg jezika, može se početi sa uvođenjem drugog jezika. Rano uvođenje drugog jezika ne mora da stvara teškoće, samo ako roditelji dovoljno rade i stimulišu svoje dete. Kod dece koja imaju govorno-jezički problem ili ako ne dobijaju dovoljno pažnje u toku razvoja govora, dvojezičnost može da predstavlja otežavajuću okolnost razvoja govora. Razvoj govora takve dece će biti usporen. 

Za decu koja su izložena bilingvalnoj sredini najbolje bi bilo da im se omogući da prvo stvore bazu maternjeg jezika, pa tek onda da usvajaju drugi jezik. Praćenjem razvoja maternjeg jezika, stvara se mogućnost određivanja vremena početka usvajanja drugog jezika. Ako dete ima govorno-jezički problem, prvi i osnovni korak u rešavanju problema je odlučivanje samo za jedan jezik, najčešće jezik koji dete koristi u vrtiću i koji će kasnije koristiti u školi. Roditelji treba da se bave stimulacijom deteta kod kuće tako što će što više da razgovaraju sa njim, da mu čitaju i prepričavaju priče, postavljaju pitanja i proveravaju koliko dete razume. Potrebno je da ne govore opširno već da rečenice budu što kraće i jasnije. U vrtiću dete dobija stimulaciju od strane vršnjaka i vaspitača. 

Ako dete krene sa učenjem drugog jezika dok prvim jezikom nije potpuno ovladalo, može doći do usporenog razvoja govora ili regresije prvog jezika. Bilingvalna deca čiji govor zaostaje u odnosu na uzrasne norme, pored redovne stimulacije kod kuće od strane roditelja, neophodno je da se uključe u redovan logopedski tretman. Osim govorno-jezičkih problema, deca koja žive u bilingvalnoj sredini često imaju neki od problema u psiho-motorici, kao i neki socio-emocionalni problem. Kako biste bili sigurni da vaše dete, koje živi u bilingvalnoj sredini ili je izloženo slušanju dva jezika, ima uredan govorno-jezički, psiho-motorni i socio-emocionalni razvoj najbolje je da se obratite timu stručnjaka (logoped, reedukator psihomotorike i psiholog) koji će baterijom testova testirati dete i dati adekvatan predlog tretmana. 

Logoped sa dugogodišnjim iskustvom u radu sa decom sa raznovrsnim govorno-jezičkim problemima.

Dr Nataša D. Čabarkapa, logoped

Dr Nataša D. Čabarkapa je logoped sa dugogodišnjim iskustvom u radu sa decom sa raznovrsnim govorno-jezičkim problemima. Dvadeset godina rada u Institutu za eksperimentalnu fonetiku i patologiju govora, podstaklo je da napiše više od 150 naučnih radova i tri monografije iz oblasti dečijeg leksikona i verbalnih asocijacija kod disfazične dece i kod dece sa normalnim govorno-jezičkim razvojem. Učestvovala je na brojnim nacionalnim i međunarodnim konferencijama, ali je za nju naučni rad pratilac prakse, koju stavlja na prvo mesto. Trenutno radi u Logopedsko-edukativnom centru "Čabarkapa" koji je sama osnovala, a koji ima za cilj da,  zahvaljujući  multidisciplinarnom pristupu i udruživanjem različitih perspektiva stručnjaka, pomogne osobama sa problemima u govoru. I dalje se bavi naučnim istraživanjima, stručno se usavršava i veruje da osoba mora da kontinuirano radi na sebi da bi bila dobra u svom poslu.

Kontakt: office@logoped-drcabarkapa.com

Najnovije vesti, rezultate medicinskih istraživanja i savete stručnjaka na temu roditeljstva, zdravlja i lepote možete pratiti na našoj Fejsbuk stranici - YuMama